ŠIROKI BRIJEG - Književnica Anita Martinac nakon niza uspješnih romana Medaljon, Posljednji i Od Franje do Franje, brojnih zbirki poezije, te zbirke novela, poezije, bajki, i sa novim proznim djelom romanom GRAD BEZ PTICA ne prestaje oduševljavati čitatelje. Teme njenih romana očito su i teme zanimanja čitatelja a o njima se malo ili nikako nije pisalo.
Grad bez ptica premijerno je predstavljen u Mostaru a nakon toga i u Zagrebu gdje su mediji popratili veliko zanimanje publike. Najavljeno predstavljanje u Širokom Brijegu sigurno će privući brojnu publiku jer su mnogi likovi u romanu baš iz Širokog Brijega i to iz postrojbe Kažnjeničke bojne. Roman je pisan po stvarnim događajima s početka devedesetih godina. Živopisno su opisane scene organiziranja prvog otpora, zaustavljanja tenkova i oslobađanja grada Mostara. Kroz romansiranu i dinamičnu fabulu autorica nas drži uz knjigu od početka do kraja, te kao i raniji njeni romani Grad bez ptica čita se na dušak.
Kako smo i navikli od književnice ona izravno kroz svoj raskošni pripovjedački dar oživljava prošlost i progovara o temama kojih se mnogi ustručavaju glasno izreći. Tako i o posljednjem ratu na ovim prostorima književnica Anita Martinac identificira problematiku postavljanja kadrova i njene posljedice. U isprepletenoj i zanimljivoj vojnoj političkoj priči daje ključ čitatelju da s osvrtom na to vrijeme razumije i današnjicu. Čitatelj bez obzira gdje se nalazio u spomenuto vrijeme ipak uspijeva sebe identificirati sa odabranim likovima i osjetiti snažnu povezanost sa svakom opisanom scenom. Kako saznajemo svi likovi su stvarne osobe kao i događaji o kojima piše.
Po riječima književnih kritičara književnica Anita Martinac obogatila je hrvatsku književnost, te kao virtuozica pisanih riječi više puta i nagrađivana za svoj rad.
Predstavljanje romana Grad bez ptica najavljen je za srijedu 4. ožujka u 19,00 sati u Narodnoj knjižnici Široki Brijeg. Program će moderirati Željka Šaravanja a u scenskom prikazu ovog djela sudjeluju Andrija Zeljko, Željka Šaravanja, Gojko Jelić i autorica. Ulaz je slobodan.

Objavljeno: 02 Ožujak 2020

ŠIROKI BRIJEG - Predstavljanje romana Marijana Mandića pod nazivom “Lipe mostarske” bit će upriličeno večeras (25. veljače) u širokobriješkoj Narodnoj knjižnici s početkom u 19 sati. U programu predstavljanja uz autora sudjeluju Silvana Kozina Glibo i Dragan Marijanović.

Objavljeno: 25 Veljača 2020

ŠIROKI BRIJEG/ZAGREB - Zavičajna zajednica Široki Brijeg u Zagrebu organizira izvođenje predstave "Dide, pobiše nam fratre!". Predstava će se prikazati u subotu 29. veljače 2020. u 18 sati u velikoj dvorani Zvonimir u sklopu Doma hrvatske vojske na adresi Marka Stančića 6, 10000 Zagreb. Franjevački svjetovni red i Frama Široki Brijeg ovom predstavom približavaju događaje od veljače do svibnja 1945. u Širokom Brijegu, Mostaru i ostalim mjestima Hercegovine kada su počinjeni zločini nad fratrima i katoličkim pukom, a završava prikazom Križnog puta - Bleiburgom. Dramska radnja popraćena je kratkim filmovima, a većina dijaloga je na ikavici zapadne Hercegovine. Ovo će biti premijera predstave u Zagrebu i Hrvatskoj, a o kvaliteti predstave najbolje govori činjenica da je u nepuna tri tjedna od premijere napunila nekoliko dvorana diljem Hercegovine.
Predstavu je napisala Mirela Lovrić, profesorica hrvatskog jezika u Srednjoj strukovnoj školi u Širokom Brijegu. Pisana je na temelju svjedočenja preživjelih svjedoka, te po knjizi Joze Tomaševića Koške – „Istina o ubijenoj gimnaziji“. Drama je nagrađena na prošlogodišnjem natječaju Vicepostolature postupka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće“ u sklopu obilježavanja dana sjećanja na pobijene franjevce i puk Širokog Brijega. Trećari i framaši zajedno su pripremali izvođenje drame te sugestijama nadopunili tekst prof. Lovrić. Duhovni asistenti fra Dane Karačić i fra Augustin Čordaš sve su pratili budnim okom, a točku na i stavio je prof. Andrija Zeljko koji se rado odazvao suradnji sa svjetovnim franjevcima. Dijalozi i scene iz 1945. ne ostavljaju nikoga ravnodušnim jer većina Hercegovaca kroz glumce prepoznaje svoje ćaće i matere, babe i didove u ulogama. Glumci, iako amateri, predstavili su vrijeme i događaje na dostojanstven način. Spomenuto je svih 66 pobijenih franjevaca i sva mjesta stradanja.

Objavljeno: 20 Veljača 2020