ZAGREB - Prije tri godine, 29. studenog 2017. godine, žalbeno vijeće Haškog suda izreklo je pravomoćnu nepravednu presudu šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata, optuženih za zločine nad muslimanima u BiH 1993.-1994., potvrdivši im dosuđene kazne u prvostupanjskoj presudi.

Nakon što je izrečena presuda generalu Slobodanu Praljku, kojom mu se potvrđuje 20-godišnja zatvorska kazna, on je presudu odbacio poručivši: “Slobodan Praljak nije ratni zločinac. S prijezirom odbacujem vašu presudu!”

Potom je podigao bočicu u kojoj se nalazio otrov, kalijev cijanid te ga popio. General Praljak preminuo je nekoliko sati nakon što je popio ciankalij, od usporavanja rada srca, odnosno srčanog zastoja.

Protestno samoubojstvo generala Praljka u Haškoj sudnici bilo je tim šokantnije, s obzirom da je hitna pomoć kasnila, odnosno nije se nalazila ispred Haškog suda tijekom izricanja pravomoćnih presuda, piše narod.hr.

“Slobodan Praljak nijednu minutu nije želio živjeti kao ratni zločinac, jer to nije niti bio”, rekao je Miroslav Tuđman na komemoraciji koja je održana nakon njegove smrti.

Imao je tri završena fakulteta

Slobodan Praljak rođen je 2. siječnja 1945. godine u Čapljini, te je završio tri fakulteta. On je naime, 1970. godine diplomirao kao inženjer elektrotehnike u Zagrebu, a godinu dana kasnije diplomirao je filozofiju i sociologiju također u Zagrebu. Treću diplomu, Praljak je stekao 1972. godine u Zagrebu kada je diplomirao na tadašnjoj Akademiji za kazalište, film i televiziju. Za vrijeme života, prije ratnih zbivanja predavao je filozofiju i sociologiju, a tijekom 70-tih i 80-tih bio je kazališni redatelj u Zagrebu, Osijeku i Mostaru.

Praljak se oženio Kaćušom Babić s kojom nije imao djecu, ali je bio vrlo blizak s njenom djecom iz prijašnjeg braka Natašom i Nikolom, koja su kasnije preuzela njegovo prezime.

Tijekom suđenja Praljak je izdao 26 knjiga s dokumentima iz Domovinskog rata i analizama rata u Bosni i Hercegovini. Ministarstvo kulture i Ministarstvo financija u vrijeme vlada Jadranke Kosor i Zorana Milanovića te je knjige proglasilo šundom, na koje se plaća PDV te je 7. svibnja 2013. godine ovrhom nad njegovim računom naplaćeno 435 tisuća kuna.

Istaknuo se u prvoj pobjedi nad velikosrpskim agresorom u BiH

Na početku Domovinskog rata, 1991. godine pristupio je dragovoljno oružanim snagama Republike Hrvatske, te je iste godine imenovan za zapovjednika obrane Sunje. Godine 1992. odlazi u Bosnu i Hercegovinu gdje postaje jednim od ključnih zapovjednika zajedničke operacije HVO-a, HV-a i HOS-a – Lipanjske zore, koja je predstavljala prvu pobjedu nad velikosrpskim agresorom u BiH jer je oslobođena dolina Neretve te je u mjestima poput Ošanjića kod Stoca izbijena današnja crta razgraničenja između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Nakon te operacije Slobodan Praljak promaknut je u čin general-bojnika.

Tijekom 1992. i 1993. godine, radio je kao jedan od 14 članova vijeća nacionalne obrane Republike Hrvatske i član Hrvatskog državnog povjerenstva za odnose s UNPROFOR-om. Bio je visoki predstavnik ministarstva obrane Republike Hrvatske, a 13. svibnja 1993. godine imenovan je za predstavnika Ministarstva obrane Republike Hrvatske u Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni i Hrvatskom vijeću obrane.

Od 24. srpnja do 8. rujna 1993. godine, general Slobodan Praljak je bio načelnik Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane. Uz sve njegove dobre odluke, koje su pridonijele utvrđivanju crta obrane HVO-a prema Armiji BiH, osobito se ističe autoritativno propuštanje humanitarnog konvoja UNHCR-a za Mostar, koji je bio zaustavljen u Čitluku. U studenom 1993. godine, Praljak je došao u sukob sa zapovjednikom Kažnjeničke bojne HVO-a Mladenom Naletilićem “Tutom”, što je rezultiralo Praljkovom smjenom sa položaja načelnika Glavnog stožera HVO-a.

Što je udruženi zločinački poduhvat za Haški sud?

Haški sud je uz Slobodana Praljka osudio i Jadranka Prlića, Brunu Stojića, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića, a presuda se temelji na udruženom zločinačkom poduhvatu, čiji je cilj u predmetu Prlić definiran kao stvaranje Velike Hrvatske u granicama Banovine.

Udruga Akademija pravnih znanosti Hrvatske u okviru Pravnog fakulteta u Zagrebu, izradila je Analizu prvostupanjske i drugostupanjske presude u predmetu Prlić i drugi te ističe kako je Vijeće pogrešno i arbitrarno primijenilo standarde krajnjeg cilja udruženog zločinačkog poduhvata (UZP) u predmetu Prlić, odstupivši time, na štetu optuženika, od ranije prakse suda u Haagu. To potvrđuju usporedbom s predmetom Šešelj gdje je ideologija stvaranja Velike Srbije a priori politički, a ne kriminalni cilj.

Zbog toga se zločini u predmetu Šešelj ne mogu nedvojbeno smatrati suštinskim dijelom plana Velike Srbije ili plana zaštite Srba, a u predmetu Prlić su posljedica realizacije krajnjeg cilja UZP-a, odnosno Velike Hrvatske u granicama Banovine.

Tuđman: Svi mi dugujemo i “šestorki”, a posebno generalu Praljku istinu

“Svi mi dugujemo i “šestorki”, a posebno generalu Praljku istinu. On se nije mogao pomiriti i nije htio pristati da i jedan dan bude ratni zločinac. Jer to nije ni bio. I Bošnjaci to vrlo dobro znaju i trebali bi mu biti zahvalni na mnogočemu.”, istaknuo je u nedavnom razgovoru sa Zoranom Krešićem za Večernji list HDZ-ov saborski zastupnik Miroslav Tuđman.

“Haaški krivolov – analiza dokaza o ciljevima zajedničkog zločinačkog pothvata u predmetu IT-04-74” – nova je knjiga prof. dr. Miroslava Tuđmana upravo izašla iz tiska u kojoj se temeljito analizira presuda Haaškoga suda protiv šestorice nekadašnjih dužnosnika Herceg Bosne koje je taj Sud osudio zbog ratnih zločina počinjenih nad Bošnjacima u sklopu zajedničkog zločinačkog pothvata koji je, po Sudu, podrazumijevao i odcjepljenje dijela teritorija BiH i pripojenje Hrvatskoj. To je i prva analiza ove presude, što daje značaj kapitalno važnog djela.

“Nadam se da će do preispitivanja ove presude doći kako bi se ispravila pravna nepravda i sanirale političke i povijesne posljedice jednoga ad hoc suda. Uvjeren sam da se ova presuda definitivno neće moći održati jer vrijeme će razgraditi ovakvu presudu kao neutemeljenu – politički, povijesno, faktografski i pravno.”, zaključio je Tuđman.

Objavljeno: 29 Studeni 2020

ŠIROKI BRIJEG - U nedjelju 29. studenog, započinje vrijeme Došašća ili Advent. Kroz Došašće se kršćani molitvom, odricanjem od užitaka i slavlja te čineći dobra dijela pripremaju za proslavu Božića. U crkvi na Širokom Brijegu, kao i drugim župama, svakog radnog dana u Došašću slavit će se mise zornice u 6 sati. Naravno, uz pridržavanje svih epidemijoloških mjera. 

Prvom nedjeljom Došašća započela je nova liturgijska godina i priprema za Božić molitvom i pokorničkim karakterom življenja. Došašće obuhvaća četiri nedjelje koje prethode blagdanu Božića i čuvaju spomen na četiri tisućljeća koliko je, prema Bibliji, prošlo od stvaranja svijeta do Kristova dolaska.

Došašće ili advent je jedno od najvažnijih razdoblja u crkvenoj liturgijskoj godini, vrijeme pripreme za blagdan Božića. Zato valja svakom vjerniku, pa i onome koji možda dosada to nije prakticirao, uzeti ozbiljno Došašće kao blagoslovljeno i posebno vrijeme za samog sebe, vrijeme u kojem će moći dublje uroniti u sebe, te vrijeme u kojem će dublje uroniti u tajnu Trojedinoga Boga, a na osobit način u otajstvo utjelovljenja Boga u utrobi žene i majke blažene djevice Marije.

Blagoslovljeno vrijeme Došašća!

Ne propustimo sve milosti i blagodati koje nam ovo vrijeme nudi i pruža, i to besplatno. Iskoristimo ih maksimalno za sebe!

Što mi uistinu čekamo u Došašću (adventus lat. – dolazak)?

Svi se slažu da je to trostruko čekanje (očekivanje):

1. Podsjećanje na prvi Kristov dolazak (advent) i rođenje na našu smrću i grijehom „zaraženu“ Zemlju, čime počinje slavno otkupljenje ljudskog roda koje za Krista završava na ovoj Zemlji smrću na križu i slavnim uskrsnućem iz groba; to je početak otkupljenja i spasa palog čovjeka

2. Očekivanje Njegovog dolaska (adventa) u dušama ljudi, u mojoj duši – to je veliko Božje djelo u čovjekovoj nutrini, u njegovoj duši koja je sam bit čovjeka. To je svjetlo koje izvlači dušu iz područja tame i privodi svjetlu Kristovu; obnova palog čovjeka na sliku Božju (Kristovu), slavno djelo Duha Svetoga

3. I konačno, nada u Njegov zadnji dolazak (advent) na kraju vremena, što su stari ljudi zvali popularno „sudnji dan“. To je vrijeme kada će nestati ovaj svijet (prema Isusovom riječima i biblijskim prorocima praćeno velikim znakovima na nebu i zemlji). Tada će Bog uspostaviti novo Nebo i novu Zemlju (Izaija 66 poglavlje, Otkrivenje 21 i 22 poglavlje); označava vječni život uskrslog čovjeka u vječnom zajedništvu i ljubavi s Bogom

Svakako, Došašće je vrijeme posebne duhovne obnove, mnogima nije teško ustati se na zornice,živjeti tiše i malo više razmišljati o Bogu, bližnjima i samom sebi. Uroniti u Božji svijet, ali i u svoju nutrinu, unutarnji svijet svoje duše, za koju Isus kaže da je riznica velikoga blaga. Za tim blagom, za tom ponuđenom baštinom valja posegnuti bez rezerve, osobito molitvom, pokorom i djelima milosrđa (ljubavi); sve utvrđeno na stupu vjere u Isusa Krista, jer bez vjere nema ništa od svega toga.

Zato počnimo Došašće s radošću duše i povjerenjem da će Bog ovog Božića učiniti veliko djelo u nama i našem životu!

Milijuni ljudi širom svijeta pripremaju se za Božić na drugačiji način. Zasuti reklamama, natjerani na potrošačku groznicu, u grozničavom trčanju i zabavi djeluju veselo, ali su pomalo tužni jer – eto još jednog Božića, sve smo kupili, sve smo pojeli, dobro se zabavili i brzo to – zaboravili!

A djelo Božje u čovjeku se ne zaboravlja i ostaje vječno u duši.

Danas je Božić postao globaliziran čak i izvan zemalja kršćanskog svijeta, ali u posljednjih 30 godina i do kraja komercijaliziran i banaliziran. Globalni svijet ne preže od ničega, samo da koja kuna, euro ili dolar više kapne u kasicu, samo da površni čovjek bude dobro nahranjen, napojen i zabavljen. I nije to uopće loše: i dobro se najesti i dobro se zabaviti, sporadično i ponekad, s mjerom. Ali nije dobro kada to postane bit stvarnosti, kada površnost postaje i opstaje kao prvi i zadnji kriterij, kada nas to opije i prevari i odvuče od bitnoga.

Bitno dolazi od riječi – bit, što povezujemo s riječi biti (postojati, egzistirati), pa dohvatiti bitno u Došašću i Božiću znači susresti se s onim što je najdubljoj dubini najvažnije čovjeku, pa makar i ne bio na površini uma svjestan toga.

Ne zaboravimo i ovo: Došašće od početka nije bilo vrijeme zabave već vrijeme stroge pokore, gotovo jednake korizmenoj pokori.

Danas se ta pokora sastoji ponajviše u tome da čovjek nađe vremena biti više s Bogom. Na osobit način to čovjek čini pohađanjem misa zornica, čitanjem liturgijskih tekstova ili prebogatog Časoslova kod kuće, molitvom krunice Otajstva radosti, pojačanom molitvom i razmišljanjem o svom životu, o Bogu, o djetetu Isusu, o bližnjima – uranjanjem u svijet vjere koji krije nedokučive dubine i tajne za ljudsku dušu.

Došašće i danas ima sličnu namjeru i karakter kao Korizma, premda se naizgled jako razlikuje. Dok nas Korizma priprema za uranjanje u tajnu Kristove smrti i uskrsnuća, Došašće nas priprema za uranjanje u tajnu da je Bog postao čovjekom.

Ne propustimo ovo vrijeme milosti koje Bog nudi na drugačiji način u ove drugačije dane nego u drugo vrijeme godine.

Objavljeno: 28 Studeni 2020

MOSTAR - U Klinici za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar tijekom posljednja 24 sata preminulo je 7 osoba: muškarac iz Čitluka rođen 1961. godine, muškarac iz Mostara rođen 1935. godine, žena iz Konjica rođena 1941. godine, muškarac iz Jablanice rođen 1956. godine, muškarac iz Posušja rođen 1950. godine, muškarac iz Livna rođen 1955. godine i žena iz Mostara rođena 1936. godine.

Na bolničkom liječenju trenutno je 102 bolesnika, od kojih su 8 na invazivnoj i 10 na neinvazivnoj mehaničkoj ventilaciji, a ostali su klinički stabilno. Tijekom posljednja 24 sata hospitalizirano je 25, a otpušteno 19 pacijenta.

U Zavodu za mikrobiologiju i molekularnu dijagnostiku SKB testirano je 776 uzoraka. U Hercegovačko-neretvanskoj županiji pozitivnih je 145 i to: 70 iz Mostara, 10 iz Konjica, 10 iz Stoca, 20 iz Čapljine, 8 iz Jablanice, 25 iz Čitluka i 2 iz Neuma.

Županijski i općinski sanitarni inspektori izdali su jučer 322 rješenja o samoizoliranju i izoliranju, a na snazi je 5046 rješenja. Ukupno je izdano 15676 rješenja.

Objavljeno: 27 Studeni 2020